Mnogi odrasli nakon četrdesete primjećuju probleme sa spavanjem – kraći san, česta buđenja ili osjećaj umora čak i nakon noći odmora. No ono što često ostaje zanemareno jest utjecaj sna na kognitivne sposobnosti poput pamćenja, pažnje i donošenja odluka.
Tijekom dubokih faza sna mozak obrađuje informacije prikupljene tijekom dana, konsolidira sjećanja i regenerira živčane stanice. Nedostatak sna može dovesti do slabije koncentracije, razdražljivosti i zaboravljivosti. Kronični manjak sna povezan je i s povećanim rizikom od neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove.
Kvaliteta sna može se poboljšati stvaranjem rutine: odlazak na spavanje i buđenje u isto vrijeme svakog dana, izbjegavanje ekrana barem sat vremena prije sna, kao i stvaranje mirne i tamne spavaće sobe. Izbjegavanje kofeina, alkohola i teških obroka u večernjim satima također doprinosi boljem odmoru.
Korisne su i tehnike opuštanja poput meditacije, dubokog disanja ili vođene vizualizacije prije spavanja. Neki ljudi primjećuju koristi od bilja poput valerijane ili kamilice – ali uvijek se preporučuje savjetovanje s liječnikom prije uporabe dodataka.
San nije luksuz, već temeljna potreba tijela i mozga. Bez njega je nemoguće održati visoku razinu mentalne funkcionalnosti, bez obzira na prehranu ili mentalne vježbe.