Iako se fizička aktivnost najčešće povezuje s kondicijom i izgledom, njezin utjecaj na mozak jednako je snažan. Redovita tjelovježba potiče cirkulaciju, povećava dotok kisika u mozak i potiče rast novih neuronskih veza.
Aerobne aktivnosti poput hodanja, plivanja ili vožnje bicikla dokazano poboljšavaju pažnju i sposobnost rješavanja problema. Tijekom vježbanja oslobađaju se endorfini, takozvani „hormoni sreće“, koji smanjuju razinu stresa i poboljšavaju raspoloženje.
Studije su pokazale da osobe koje vježbaju barem 150 minuta tjedno imaju bolju mentalnu fleksibilnost i brže procesuiraju informacije. Vježbanje također pomaže u regulaciji krvnog tlaka i šećera u krvi – čimbenika koji mogu indirektno utjecati na kognitivne funkcije.
Još jedna prednost fizičke aktivnosti jest bolji san, što dodatno doprinosi zdravlju mozga. Kombinacija aerobnih vježbi i treninga snage (npr. pilates, joga ili lagane utege) daje najbolje rezultate.
Kretanje ne mora biti intenzivno niti dugotrajno – čak i redovite šetnje po parku ili ples u dnevnoj sobi mogu učiniti razliku. Važno je pronaći aktivnost koja veseli i održavati kontinuitet.